Studenti imaju mogućnost prijave i sudjelovanja u Erasmus mobilnosti kroz različite oblike: studijski boravak, stručnu praksu ili kombiniranu (blended) mobilnost, koja uključuje kombinaciju fizičke i virtualne mobilnosti. Uz to, studenti na doktorskom studiju imaju dodatnu opciju ostvarivanja kratkoročne mobilnosti koja ne mora sadržavati virtualnu komponentu.
Link na stranice Sveučilišta s informacija o Natječaju za mobilnost studenata
Studijski boravak omogućuje studentima preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih programa provođenje dio svog obrazovanja na partnerskom visokom učilištu u inozemstvu, uključujući izradu završnog rada. Ovo razdoblje mora biti uključeno u studentski studijski program i doprinositi stjecanju kvalifikacija u odgovarajućem studijskom ciklusu. Studijski boravak može uključivati i stručnu praksu, što omogućuje kombinaciju akademskog i praktičnog iskustva u skladu s pravilima mobilnosti te minimalnim trajanjem za ovakav tip aktivnosti.
Kombinirana kratkoročna mobilnost studenata uključuje fizičku mobilnost koja se kombinira s online učenjem, što podrazumijeva obaveznu virtualnu komponentu prije, tijekom i/ili nakon fizičkog dijela mobilnosti. Fizička mobilnost može trajati od 5 do 30 dana, dok za virtualni dio ne postoji specifičan kriterij trajanja. Ova kombinacija mora studentima (na svim razinama studija) osigurati najmanje 3 ECTS boda.
Mobilnost za doktorande i osobe koje su nedavno doktorirale također se može provoditi kroz kratkoročne ili dugoročne fizičke mobilnosti, bilo za studijske aktivnosti ili stručnu praksu. Time se zadovoljavaju specifične potrebe doktoranada i poslijedoktoranada za dodatnim učenjem i osposobljavanjem, uz osiguravanje jednakih prilika.
predstavlja novinu koja omogućuje fizičku mobilnost u trajanju od 5 do 30 dana, bez obavezne virtualne komponente i bez potrebe za stjecanjem ECTS bodova, osim u okviru kombiniranih intenzivnih programa.
Financijska potpora odnosi se isključivo na fizički dio mobilnosti, pri čemu broj dana mora biti u skladu s planiranim aktivnostima. Unutar programa Erasmus+ zamišljena je kao dodatak uobičajenim troškovima studiranja na matičnom sveučilištu i ne pokriva u potpunosti troškove boravka na inozemnom sveučilištu. Prije početka mobilnosti isplaćuje se 80% potpore, dok se ostatak isplaćuje nakon povratka, pod uvjetom da su ispunjene sve obveze i ovisno o broju dana provedenih na mobilnosti. Financijska potpora obuhvaća troškove života i putne troškove, a detalji se definiraju u natječaju.
Studenti sa statusom studenta s manjim mogućnostima imaju se pravo prijaviti za dodatnih 250 € mjesečno
Studenti s invaliditetom ili posebnim potrebama imaju pravo na povećanu mjesečnu financijsku potporu zbog dodatnih troškova mobilnosti. Ako zadovolje uvjete natječaja, mogu zatražiti ovu dodatnu potporu. Sveučilište u Splitu naknadno obavještava studente o postupku podnošenja zahtjeva za dodatna sredstva putem Agencije za mobilnost i EU programe te o potrebnoj dokumentaciji za odobrenje.
Centar za međunarodnu mobilnost priprema ugovore o financijskoj potpori za studente koji odlaze na studijski boravak ili stručnu praksu. Ugovore potpisuju rektori Sveučilišta i studenti. Ugovori se sklapaju i sa studentima koji sudjeluju bez financijske potpore (tzv. "zero-grant" studenti).
Napomena: Od 1. siječnja 2019. godine, prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak, stipendije, nagrade i bespovratna sredstva za obrazovanje i stručno usavršavanje iz europskih i međunarodnih fondova ne oporezuju se, što znači da takvi prihodi ne utječu na osobni porezni odbitak studenata.
Studijski boravak: 2 do 12 mjeseci (standardna fizička mobilnost)
Kratkoročna mobilnost za doktorande: 5 do 30 dana fizička mobilnost
Kombinirana mobilnost: 5 do 30 dana fizička mobilnost + obvezna virtualna mobilnost
Stručna praksa: 2 do 12 mjeseci (standardna fizička mobilnost)
Sklapanje Online Learning Agreementa (OLA):
Za studijski boravak: Studenti trebaju s Erasmus koordinatorom usporediti programe matične i inozemne ustanove, odabrati kompatibilne kolegije ili definirati temu završnog rada te ih unijeti u OLA s odgovarajućim brojem ECTS bodova. OLA potpisuje odgovorna osoba s matične i inozemne institucije, čime se osigurava priznavanje ECTS bodova ostvarenih tijekom mobilnosti.
Za stručnu praksu: OLA mora sadržavati plan aktivnosti, očekivane ishode učenja, mentorske obveze i način priznavanja rezultata nakon završetka prakse. Potpisuju ga student, inozemna ustanova i matična visokoškolska ustanova.
Dostava dokumentacije: Preslika potpisanog OLA-a dostavlja se Centru za međunarodnu mobilnost.
Ugovaranje osiguranja: Osiguranje od nezgode i osiguranje od odgovornosti na radnom mjestu obavezni su za stručnu praksu.
Nakon provedenog natječaja Sveučilište nominira odabrane studente za mobilnost slanjem nominacijskih pisama partnerskim institucijama. Konačnu odluku o prihvaćanju donosi inozemno sveučilište.
Studenti su dužni samostalno izvršiti prijavu na inozemnu instituciju prema uputama sa službenih internetskih stranica. Prijavni proces može uključivati online prijavu ili podnošenje potrebnih dokumenata, uključujući:
Prijavni obrazac
Obrazac za smještaj
Prijepis ocjena (ponekad uz prijevod sudskog tumača)
Learning Agreement
Potvrdu o znanju jezika
Nakon što inozemno sveučilište zaprimi nominacijsko pismo i potrebne dokumente, studentu izdaje pozivno/prihvatno pismo. Ovaj proces obično traje oko mjesec i pol. Ako prihvatno pismo ne stigne u očekivanom roku, student treba kontaktirati odgovornu osobu na inozemnom sveučilištu. Po primitku pisma, studenti mogu započeti pripreme za odlazak na razmjenu.
Studenti su dužni imati zdravstveno osiguranje tijekom svog boravka u inozemstvu. Ako student ima uredno regulirano obvezno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, može u područnom uredu HZZO-a, prema mjestu prebivališta, zatražiti Europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO). Kartica se izdaje besplatno, obično na rok od godinu dana, a vrijedi do datuma koji je na njoj naznačen. Hrvatski državljani mogu, temeljem EKZO-a, ostvariti pravo na hitnu medicinsku skrb tijekom privremenog boravka u državama članicama EU-a te na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj.
Hrvatski državljani mogu boraviti dulje od tri mjeseca u državama članicama EU-a bez vize, ako je svrha boravka obrazovanje ili sudjelovanje u programima razmjene. Međutim, prema zakonodavstvu pojedinih zemalja, studenti su obvezni regulirati boravak kroz nadležna tijela dotične države.
Popis diplomatskih i konzularnih predstavništava u Republici Hrvatskoj dostupan je na službenim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Za boravak u Turskoj vrijede posebni vizni uvjeti.
Studenti koji sudjeluju u programima mobilnosti u zemljama izvan EU-a i EFTA-e (tzv. treće zemlje) sami su odgovorni za reguliranje vize, boravišnog statusa, putovanja i smještaja u zemlji domaćinu.